Hrvatska

Kontekst

Više od 1,7 milijuna ljudi u Hrvatskoj živi u ruralnom području, što čini 42,5% hrvatskog stanovništva. 37,6% stanovništva živi u prijelaznim regijama, a 19,9% u urbanim regijama. Ruralna područja imaju visoku stopu nezaposlenosti, niži postotak visokoobrazovanog stanovništva i velik udio stanovnika u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Većina ruralnih područja u Hrvatskoj izložena je kontinuiranoj depopulaciji i gospodarskom padu s visokom stopom siromaštva (>30%).

U hrvatskoj poljoprivredi karakteristična su mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, često smještena u planinskim ili krškim područjima te područjima s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima za poljoprivredu. U Hrvatskoj postoji više od 154 000 gospodarstava, a njihov broj smanjuje se desetljećima. Dok prosječno gospodarstvo upravlja s oko 11 hektara zemlje, gotovo 70% njih pokriva manje od 5 hektara. Žene su nositeljice 29,3% obiteljskih gospodarstava, ali većina njih starija je od 65 godina.

Unatoč nedostatku podrške ženama inovatoricama, poljoprivrednicama i poduzetnicama u Hrvatskoj, u ruralnim područjima iznimno inovativne žene uvode različite inovacije u svoj ruralni kontekst te tako rješavaju neka od važnih ekoloških, gospodarskih i socijalna pitanja. Međutim, one nemaju dovoljnu javnu prepoznatljivost niti adekvatnu institucionalnu podršku. Također, postoji veliki jaz u zaposlenosti i obrazovanju između ruralnih i urbanih područja. Ruralne žene suočavaju se s brojnim preprekama u svakodnevnom životu, od nedostatka vrtića do nedostatka pristupa sudjelovanju u politici. Rodna ravnopravnost nije postignuta adekvatnim politikama, a osnaživanje žena je korak koji tek treba poduzeti.

Population density
Source: A. Lukić and I. Šišak, Department of Geography,
Faculty of Science, University of Zagreb

Strategije usmjerene na inovacije koje vode žene

Postojala je Strategija razvoja poduzetništva žena u Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. i Akcijski plan za provedbu Strategije. Međutim, nema evaluacije provedbe.

Ruralne žene spominju se kao specifična skupina u oba dokumenta, ali nema naznaka o kojim se konkretnim barijerama ili potrebama ruralnih žena radi, niti su predložene ikakve konkretne mjere za njihovo rješavanje ili za promicanje i olakšavanje poduzetničkih i inovativnih poduhvata ruralnih žena.

U hrvatskom Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023.-2027. rodna ravnopravnost i žene spominju se nekoliko puta, uglavnom u obliku statističkih podataka, međutim, nema spomena rodne nejednakosti niti bilo kojeg pitanja vezanog uz rodnu nejednakost.

Sukladno tome, iako se specifični cilj ZPP-a spominje nekoliko puta, ne spominju se rodna pitanja niti su postavljeni mjerljivi ciljevi koji bi bili usmjereni na smanjivanje neke od rodnih nejednakosti.

Strateški plan predlaže mjeru u obliku dodatnog bodovanja (do 5%) za žene (koje te bodove dijele s mladim poljoprivrednicima) pri ocjeni i dodjeli potpora obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ali ništa drugo.

Strateški plan također ne razlikuje žene poljoprivrednice i ruralne žene, jer ne daje nikakve specifične ciljeve ili mjere u tom pogledu.

Fokus i ciljevi Živog laboratorija

Prilikom uspostavljanja Živog laboratorija, fokus je bio na okupljanju inovativnih ruralnih žena i pionirki koje mogu inspirirati i osnažiti druge žene i muškarce kako bi se promicale rodno ravnopravne mogućnosti i vrijednosti te otpornost putem društvenih i ekoloških inovacija.

Živi laboratorij Eko-žene poduzetnice (EWE) okupio je žene čiji su inovacije proizašle iz njihove svijesti o povezanosti ekoloških i društvenih pitanja i rješenja.

Fokus Živog laboratorija EWE je osnaživanje ruralnih žena poduzetnica u njihovim poslovnim poduhvatima u biogospodarstvu te podrška njihovom daljnjem osobnom razvoju kao inovatorica.

Sudionice EWE-a uključene su u prakse biogospodarstva u svom lokalnom kontekstu, što je važno s ruralno-razvojnog, demografskog, ekonomskog, kulturnog aspekata. Prakse biogospodarstva su plodne platforme za različite društvene, ekonomske i ekološke ciljeve.

Lokalna i autentična ekonomija, putem multifunkcionalne poljoprivrede i drugih aktivnosti, stvara suvremena radna mjesta, što na koncu dovodi do preokretanja trenda iseljavanja ruralnog stanovništva.

Žene dokazuju da su inovativne i svjesne mnogih društvenih i ekoloških problema te su sklone inovacijama kako bi ublažile ili riješile probleme.

Terenska istraživanja pokazuju da je podrška i umrežavanje za nove žene inovatorice jedna od ključnih potreba. Živi laboratorij EWE usmjeren je na osnaživanje ruralnih žena da postanu lokalne liderice u ekološkim inovacijama što bi pružilo dodatnu podršku ruralnim ženama da se uključe u poduzetništvo.

Također, budući da su ruralne žene politički podzastupljene i ekonomski nevidljive, fokus je i na prepoznavanju važnosti inovacija i poduzetništva koje vode žene za lokalne ruralne ekonomije te poticanje političkih aktera na provedbu politika za poticanje žena u političkom angažmanu.

Na kraju, cilj je također olakšati umrežavanje među ženama inovatoricama te sa zainteresiranim društvenim akterima, posebno onima iz javnih institucija i lokalne samouprave.

Aktivnosti i inovacije u razvoju

Kako bi se pružila podrška ruralnim ženama koje vode ili sudjeluju u inovativnim i poduzetničkim aktivnostima u ruralnim područjima, predlaže se provedba nekoliko aktivnosti unutar projekta GRASS CEILING:

  • Sastanci žena sudionica projekta koje dolaze iz ruralnih područja i poljoprivrede s institucionalnim akterima (vlada, savjetodavne službe, LAG-ovi i akademska zajednica) kako bi se povećalo razumijevanje prepreka s kojima se žene suočavaju u svojim poduzetničkim pothvatima.
  • Olakšavanje prijenosa znanja i razmjene najboljih praksi između različitih područja i podsektora (za i od sudionica/ka Živog laboratorija)..
  • Sudjelovanje sudionica Živog laboratorija na tematskim webinarima i tečajevima s vodećim ženama i stručnjacima iz određenih područja kako bi se obuhvatile teme od posebnog značaja za sudionice Živog laboratorija.
  • Radionice osnaživanja usmjerene na stjecanje vještina za napredovanje u liderstvu unutar sektora i u različitim reprezentativnim organizacijama.
  • Okupljanja više zainteresiranih strana i utjecajnih aktera kako bi se predstavili postignuti ciljevi i dali preporuke (uključujući relevantne državne agencije u ruralnom i poljoprivrednom sektoru, privatne subjekte itd).
  • Aktivnosti za povećanje vidljivosti ruralnih inovatorica korištenjem alata kao što su mediji, internet i platforme društvenih medija.

Kako aktivnosti pridonose ukupnim ciljevima projekta GRASS CEILING

Aktivnosti Živog laboratorija EWE na različite načine pridonose ostvarivanju ciljeva projekta GRASS CEILING. U projektu smo putem multiakterskog pristupa okupili žene i dionike stvarajući na taj način kontekst u kojem se žene podržavaju u svojim socioekološkim nastojanjima te se slušaju i uvažavaju njihove potrebe i prepreke s kojima se suočavaju tijekom rada i pretvaranja svojih ideja u inovacije. Razmjena znanja među ženama te s akademskim i drugim partnerima proširit će naše razumijevanje stvarnosti žena u različitim europskim kontekstima. Aktivnosti Živog laboratorija EWE podržat će umrežavanje te će učiniti inovatorice i poduzetnice vidljivijima i povezanijima putem udruga i zajedničkih aktivnosti. Znanje koje se stječe i dijeli putem Živog laboratorija EWE pomoći će nam u stvaranju temelja i alata za poboljšanje politika koje utječu na ruralnu otpornost, poljoprivredu i ruralne inovatorice.

Sudionice Živog laboratorija EWE

Sudionice živog laboratorija EWE dolaze iz ruralnog područja i dijelom iz poljoprivrednog sektora, većinom iz mediteransko-jadranske regije (Hrvatska), gdje iseljavanje i (često masovni) turizam imaju veliki utjecaj na lokalna gospodarstva, a nedostatak raznolikih ekonomskih prilika dovodi do iseljavanja.

Sudionice EWE-a žene su koje teže održivim praksama i aktivno se uključuju u njih. Bave se poljoprivrednom proizvodnjom (ekološko maslinovo ulje, ekološki sir, ekološko voće i povrće, autohtone pasmine goveda), kao i proizvodima temeljenim na prirodnim i lokalnim resursima, često neiskorištenim ili otpadnim (aromatične biljke, ekološka kozmetika, vuna, stara hrastovina), te tako mijenjaju načine razmišljanja i prakticiranja lokalnog ruralnog razvoja. Stare su od 30 do 55 godina, većina ima sveučilišno obrazovanje, dok su sve završile brojne edukacijske programe iz područja inovacija.

Dionici u EWE Living Labu dolaze iz akademske zajednice, civilnog društva i politike te su ključni u procesu podizanja svijesti o specifičnim barijerama za ruralne žene te usmjeravanju i oblikovanju temelja za stvaranje politika kojima bi se te barijere trebale prevladati..